5.6. Koncert ansambla: "Responsorium"
Objavljeno: 23.5.2018. 8:06:55
u dvorani "Domoljub" s početkom u 19:30 sati

 


Ansambl


RESPONSORIUM


www.responsorium.hr                                   


 


Martina Klarić, sopran


Darko Solter, bas-bariton


Silvio Richter, barokna violina


Lada Magdalenić Morpurgo, barokna violina


Augustin Mršić, viola da gamba


István Kónya, arhilutnja


Mario Penzar, čembalo




Instrumentarij:


barokne violine (prema talijanskim uzorima), Jan Pawlikowski, Krakow, 2013.


viola da gamba (Michel Colichon, 1693.), Marco Ternovec, Bruxelles, 2007.


arhilutnja (Hans Burkholtzer, 1596.), Richard Berg, Ottawa, 2000.


čembalo (Giovanni Battista Giusti, 1681.), Sebastiano Cali, Catania, 2009.


Ugodba: srednjotonska (1/4 sintoničke kome), a1 = 440 Hz


 


Ansambl Responsorium


posvetio se istraživanju i interpretaciji vokalnog i instrumentalnog repertoara sedamnaestog stoljeća s posebnim osvrtom na ostvarenja starije hrvatske glazbene baštine. Djeluje u skladu s načelima povijesno utemeljene izvođačke prakse rane glazbe, koristeći replike autentičnih glazbala te poštujući znanstveno utemeljene stilske smjernice. U stalnoj potrazi za autentičnim zvucima i doživljajima ansambl je realizirao niz uspješnih projekata među kojima su četiri suvremene praizvedbe zbirki hrvatskih ranobaroknih skladatelja Gabriella Pulitija (Ghirlanda odorifera, 1612.) te Tomasa Cecchina (Amorosi concetti, 1612., Canti spirituali, 1613. i Madrigali et canzonette a tre voci, 1617.) čime je stekao naklonost publike i kritike. Posljednju navedenu zbirku ansambl je snimio za nosač zvuka objavljen u izdanju Croatia records-a.  Ansambl Responsorium redovito surađuje s priznatim svjetskim izvođačima rane glazbe i svoju posvećenost radosno dijeli s vjernom publikom koncertirajući na brojnim festivalima (Varaždinske barokne večeri; Glazbene večeri u sv. Donatu; Koncerti u Eufrazijani; Dvigrad festival; BaRoMus festival) i u inozemstvu (Austrija, Njemačka, Danska, Slovenija, Češka, Slovačka).




Tormenti d'Amore


ljubav i čežnja u talijanskim baroknim arijama


Početak sedamnaestog stoljeća obilježio je lagani zalazak klasične forme madrigala. Slike tipičnih peteroglasnih polifonih skladbi, nabijenih kontrasnim emocijama polako počinju blijedjeti i povlačiti se pred nadolazećom raskoši koncertantnog stila. Na maniristički ukus kasnorenesansnih uradaka Carla Gesualda, Luzzasca Luzzaschija i Sigismonda d'Indije nadograđena su pragmatična rješenja bassa continua, nad kojim su se u potpunosti mogla razviti ugodna suzvučja terci i naglašene disonance bolnih emocija. Broj dionica se smanjio. Monodijski, jednoglasni madrigali postali su sinonim za novi stil koji su promicali članovi Firentinske kamerate, prvenstveno Giulio Caccini i Jacopo Peri.


Godine 1602. Giulio Caccini objavio u Firenci svoju prvu zbirku monodijskih madrigala  „Le Nuove Musiche“. U predgovoru zbirke Caccini iznosi detaljnje upute za izvođače u pogledu ornamentacije, improvizacije i agogike. Stilski definirani glazbeni efekti koje opisuje Caccini imali su u glazbi baroka golemu važnost u naglašavanju afekta i slobodne interpretacije notnog teksta. Ovakav način pjevanja omogućio je glazbenicima da se iskažu u vještini muziciranja te interpretiraju notni tekst prema vlastitom shvaćanju emocionalne poruke. Na tragu ovih stilskih smjernica Girolamo Frescobaldi razvio je osebujan izričaj koji pripada vrhuncima ranobaroknog glazbenog stvaralaštva. U njegovom vokalnom opusu nalazimo dvije zbirke arija iz 1630. godine („Arie Musicali“, Libro I et II) koje su nastale za njegova službovanja kod vojvoda Medici u Firenci. U njima se zrcali rafinirani firentinski stil obilježen bogato koloriranim tekstom uz mnoštvo harmonijskih modulacija i naglašenih disonanci. Neizmjeran doprinos razvoju novog stila pružio je Claudio Monteverdi s nizom inovacija koje je uveo u madriglaski slog, prvenstveno instrumentalnih dionica koje do tada nisu bile korištene u ovoj, tipično vokalnoj glazbenoj formi. Omiljeni Monteverdijevi pjesnici bili su Petrarca, Guarini i Marino. Njegove Peta, Šesta, Sedma i Osma knjiga madrigala obilju tekstovima ovih autora te je razvidno da je skladatelj bio dobar poznavatelj talijanske renesansne litarature, duboko proživljavajući emocionalne konflikte njenih protagonista.


Darko Solter


 


Tormenti d'Amore


ljubav i čežnja u talijanskim baroknim arijama


Dario Castello: Sonata Quarta


Claudio Monteverdi: Con che soavità


Girolamo Frescobaldi: Donna siam rei di morte


Claudio Monteverdi: Fugge il verno dei dolori


Andrea Falconiero: Folia a 3 (Folias echa para mi Senora Dona Tarolilla de Carallenos)


Claudio Monteverdi: Se' l vostro cor, Madonna, Lidia, spina del mio core


Tomaso Cecchino: Sonata Seconda


Giulio Caccini: Funeste piaggie (L' Euridice, 1602.)


Claudio Monteverdi: Vi ricorda, o boschi ombrosi (L' Orfeo, 1607.)


Luigi Rossi: Mio ben


Marco Uccellini: Aria sopra la Bergamasca


Claudio Monteverdi: De la bellezza le dovute lodi




Dvorana  “Domoljub”


5. lipnja 2018. u 19:30 sati




Ulaznice po cijeni od 30,00 kn možete rezervirati na broj telefona 621-117, e-mail adresi kultura@pou-kop.hr ili kupiti osobno u Domoljubu.


Cijena ulaznice za učenike i studente iznosi 20,00 kn.


Koncert će se održati uz podršku Ministarstva kulture Republike Hrvatske